Skip to content

Profil socijalne inteligencije (CCSS)

Tumačenje stilova društvene interakcije

Procena kandidata koja se dobija primenom instrumenta za određivanje profila “socijalne inteligencije“ ne predstavlja sveobujvatnu procenu ličnosti, već jednostavan način da se opišu lične sklonosti vezane za društvenu interakciju. Određeni stilovi društvene interakcije zasnovani su na uključivanju dve različite dimenzije interakcije sa ljudima, koje se odnose na: 

  • Nivo “društvene energije“ 
  • Preovlađujuću orijentaciju na ljude ili na zadatke/rezultate.

Prva generalna dimenzija – „društvena energija“ se odnosi na impulse ili sklonosti ka uspostavljanju komunikacije, interakciju sa ljudima ili ostvarivanje uticaja na njih. U okviru ove dimenzije razlikujemo dve šire kategorije ljudi. 

Osobe koje imaju visok nivo društvene energije obično:

  • lako i rado ostvaruju komunikaciju sa drugim ljudima, 
  • bez unutrašnjih otpora stupaju u interakciju sa ljudima, 
  • provode dosta vremena sa ljudima, 
  • vole da obavljaju poslove zajedno sa drugim ljudima, 
  • privlače ih situacije u koje je uključena grupa ljudi,
  • privlače ih situacije u koje su uključeni stranci, 
  • privlače ih zanimanja koja podrazumevaju interakciju sa drugim ljudima. 

Osobe koje imaju nizak stepen društvene energije obično:

  • mogu da stupe u interakciju sa drugima, ali to nisu situacije koje najradije biraju, 
  • više su individualisti, 
  • više vole ograničen stepen interakcije, 
  • radije komuniciraju sa ljudima koje poznaju i kraj kojih se osećju ugodno, 
  • introvertne su.

Druga generalna dimenzija – orijentacija na ljude ili na zadatke/rezultate se odnosi na to da li vidite sebe više kao osobu fokusiranu na zadatak/rezultat ili kao osobu fokusiranu na ljude, kada pokušavate da postignete cilj ili da nešto obavite. I ovde možemo da razlikujemo dve šire kategorije ljudi. 

   Ljude koji su orijentisani na zadatke:

  • češće se više oslanjaju na sebe nego na druge, 
  • funkcionišu po principu „uradi sam”, 
  • ljude oko sebe ponekad vide kao smetnju
  • ne vide razlog zašto bi morali da se brinu o osećanjima drugih ljudi,
  • uzrečica im je „Samo hoću da odradim svoj posao”.

   Ljude koji su orijentisani na druge ljude:

  • uspostavljanje interakcije sa drugima je deo njihovih prioriteta
  • pokreću druge ljude da slede zajedničke ciljeve, 
  • žele da sarađuju, 
  • trude se da druge uključe u posao,
  • trude se da motivišu druge osobe.

Svi mi koristimo obe ove orijentacije – niko ne koristi isključivo jedan oblik. Međutim, mnogi ljudi vrlo rano u svom životu počnu da gravitiraju ka jednoj ili drugoj osnovnoj orijentaciji i kod mnogih može da preovlada neki od ekstrema u svakoj od ove dve varijacije. Na osnovu ovih konstatacija možemo da steknemo zanimljiv uvid u obrasce naših interakcija i možemo bolje da razumemo odluke koje drugi ljudi donose u različitim društvenim situacijama.

Uobičajeni načini interakcije

Ako ove dve dimenzije povežemo tako što društvenu energiju predstavimo na jednoj osi, a fokusiranost na zadatke/rezultate na drugoj osi, imamo četiri osnovne kombinacije predstavljenje kao četiri „prozora” na slici u nastavku. Ova četiri obrasca interakcije možemo da nazovemo metaforičkim imenima: “pokretač“, “potkrepljivač“, “diplomata“ i “samotnjak“.

Pokretač kombinuje visok stepen društvene energije sa snažnim fokusom na zadatke. Osobe sklonije ovakvoj interakciji zauzimaju vodeću ulogu u mnogim situacijama i nameću svoje gledište o tome kako treba obaviti posao. Pokretači mogu da imaju veoma razvijene društvene veštine, ali obično funkcionišu tako što usmeravaju druge na zajednički zadatak koji je ispred njih i ne naglašavaju posebno lične odnose ili timski duh. Kada se nalazi na položaju zvaničnog autoriteta, pokretač je obično sklon komandujućem stilu vođstva. Kad su u ulozi prodavca, skloni su preuzimanju kontrole nad prodajnom situacijom. Akcioni filmovi i TV programi često prikazuju glavnog junaka upravo kao pokretača.

Potkrepljivač takođe pokazuje visok nivo društvene energije, ali je sklon tome da ostvaruje svoj uticaj na druge ljude kroz lični odnos sa njima. Za potkrepljivača je tipično da gleda kako da okupi ljude i kako da ih motiviše za ostvarenje zajedničkih ciljeva. Potkrepljivači cene lični odnos koji imaju sa saradnicima i poslovnim partnerima naglašavajući saradnju, uključivanje drugih u rad i razvijanje timskog duha. Kao menadžeri, oni često pokazuju sklonost ka sveobuhvatnijem, timskom pristupu u obavljanju stvari. Kad su u ulozi prodavca, oni su skloni tome da „prodaju sebe” da bi agitovali za proizvod ili uslugu koju predstavljaju.

Diplomata koristi „diplomatski obrazac interakcije“ koji se ispoljava sa nešto nižim stepenom društvene energije. Bez obzira na to, diplomata pri obavljanju posla naginje ka fokusiranosti na ljude. On nešto manje komanduje, manje se nameće i veoma ceni saradnju i sudelovanje. U slučaju konflikta ili neke kontroverzne situacije, diplomate mogu da služe kao posrednici. Kao menadžeri, oni imaju koristi od bliskih poslovnih odnosa sa svojim saradnicima, mada ne koriste uvek sastanke i timske aktivnosti toliko često koliko to čine oni sa visokim nivoom društvene energije. Kad su u ulozi prodavca, diplomate gledaju da, kad god je to moguće, izgrade dugoročne odnose sa svojim mušterijama ili klijentima i da uspostavljene odnose koriste za obavljanje posla.

Samotnjak kombinuje nizak nivo društvene energije i veliku fokusiranost na zadatak. Mnogi samotnjaci često mogu dobro da komuniciraju sa ostalima, ali skloni su oslanjanju samo na sebe. Samotnjaci osećaju zamor pri kontaktima sa drugim ljudima više nego što je to slučaj kod ljudi drugih obrazaca interakcije. Gledaju da se povuku u svoju privatnost nakon intenzivnih društvenih aktivnosti. Kao menadžeri, skloni su tome da svoju pažnju usmere na sam posao i često gledaju na probleme među osobljem kao na smetnju za rad. Izbegavaju timski rad i teže da rade sa pojedincima i da rešavaju probleme onako kako se oni javljaju. Kad su u ulozi prodavca, skloni su tome da naglašavaju praktične argumente u prodajnoj situaciji, kao što su prednosti proizvoda, različiti načini da se poveća vrednost proizvodu i prednost njihovog proizvoda u odnosu na ponudu konkurencije.


Profil socijalne inteligencije igra značajnu ulogu u selekciji i raspoređivanju saradnika. Različita radna mesta i organizacione pozicije zahtevaju različite socijalne osobine. Lako možemo zaključiti da radnim mestima tipa “samostalni referent za …“ odgovara profil samotnjaka a ne pokretača. Po istom principu, lider treba da bude dominantno pokretač i potkrepljivač a najmanje samotnjak. Za diplomatsku službu nam je potrebna osoba sa dominantnim profilom diplomate itd. Ako se zahtevaju određene kombinacije stilova društvene interakcije, to takođe možemo da prepoznamo u profilu konkretne osobe.

CCSS i Emocionalna inteligencija

Prijava za besplatne webinare